Prva generacija bagatora: nastoj elektromotora i motora sa unutrašnjim sagorevanjem napravili su bagare napredne i prilagođene električne uređaje, tako da su različiti proizvodi od bagara rođeni jedan za drugim. 1899. godine pojavio se prvi električni bagator. Nakon Prvog svjetskog rata u bagremima su korišteni i dizel motori. Ovaj dizelski motor (ili električni motor) pogonjen mehanički bagator je bio prva generacija bagača.
Druga generacija bagatora: Uz veliku upotrebu hidrauličke tehnologije, bagač ima naučniji i primijenjiviji uređaj za prijenos, a hidraulički prijenos umjesto mehaničkog prijenosa je veliki skok u tehnologiji bagača. Godine 1950. rođen je prvi njemački hidraulični bagator. Hidraulički mehanički prijenos je druga generacija bagatora.
Treća generacija bagatora: Široka primjena elektronske tehnologije, posebno kompjuterske tehnologije, omogućava bagatoru da ima automatizirani kontrolni sistem, a također čini da se bagator razvija u smjeru visokih performansi, automatizacija i inteligencija. Klijanje mehatronike se dogodilo oko 1965. godine, a usvajanje tehnologije mehatronike na hidraulicima masovno proizvedenih bilo je oko 1985. godine, kada je glavna svrha bila ušteda energije. Elektronika bagatora je obilježje treće generacije bagača.







